Sigurnosna validacija je prešla na viši nivo. Nekada smatrana „korisnim dodatkom“, danas je prioritet broj jedan za lidera u oblasti sigurnosti širom svijeta. Ovaj napredak ubrzan je kroz okvire kao što je Gartnerov Continuous Threat Exposure Management (CTEM), koji je uveden 2022. godine, a koji naglašava potrebu za kontinuiranim testiranjem i validacijom sigurnosnih kontrola.
Ali, šta je tačno sigurnosna validacija i zašto je postala toliko kritična? Jednostavno rečeno, to je proces „battle-testing“ vaših sigurnosnih odbrana kako bi se osiguralo da mogu izdržati stvarne napade. Imitirajući prijetnje i analizirajući reakcije vaših sistema, sigurnosna validacija pruža konkretne uvide u stvarni sigurnosni status vaše organizacije.
U nastavku ćemo istražiti tri brza načina kako iskoristiti sigurnosnu validaciju u 2025. godini kako biste ojačali svoju cyber otpornost.
1. Validacija protiv ransomware strains
Ransomware je i dalje jedna od najraširenijih i najštetnijih prijetnji s kojima se organizacije suočavaju danas. S procjenama da će šteta premašiti 265 milijardi dolara do 2031. godine, izvršni direktori traže jasne metrike o spremnosti svojih organizacija da se bore protiv ovih napada.
Tradicionalno su se elementi ransomware “kill chain-a” – kao što su filtriranje e-pošte, detekcija phishinga i sigurnost endpoints – testirali izolovano. Međutim, ovaj fragmentisani pristup često ostavlja praznine koje napadači mogu iskoristiti. Sigurnosna validacija omogućava organizacijama da testiraju odbrane na cijelom ransomware „kill chain“-u, uključujući grupe kao što su LockBit, REvil, Maze i Conti.
Ali evo ključnog dijela: provaljivanja se često događaju zbog anomalija – pogrešno konfigurisanog firewall-a, unpatched endpoint ili jednog korisnika koji je pao na phishing e-mail. Automatizacija sigurnosne validacije osigurava potpunu pokrivenost, testirajući svaku endpoint i prepoznajući ranjivosti koje mogu omogućiti ulazak ransomware-a.
Validirajući vaše odbrane protiv ransomware-a, možete preći od pretpostavke da ste zaštićeni do znanja da ste zaštićeni.
2. Validacija prijetnji korisničkim kredecijali
Ukredini kredecijali su zlatna koka za napadače. Prema Verizonovom Izvještaju o istraživanju povreda podataka za 2024. godinu (DBIR), kompromitovani kredecijali čine 31% svih povreda u posljednjoj deceniji i 77% napada na web aplikacije. Napad na Colonial Pipeline iz 2021. godine jasna je opomena o šteti koju mogu prouzrokovati procureni kredecijali– napadači su stekli pristup VPN-u kompanije koristeći kredecijali pronađene na dark web-u.
Sigurnosna validacija olakšava testiranje rizika vezanih za kredecijali. Skeneri mogu otkriti izložene kredecijali, oponašaju napade s korištenjem ukradenih kredecijala (credential-stuffing) i prepoznati slabe ili ponovno korištene lozinke. Ovo omogućava organizacijama da prepoznaju kritične praznine u sigurnosti identiteta prije nego što ih napadači iskoriste. Oponašajem napada iz perspektive kompromitovanog korisnika, organizacije mogu stvarno razumjeti koji je „blast radius“ njihovog rizika.
Takođe, sigurnosna validacija osigurava da odbrana kao što je višefaktorska autentifikacija (MFA) i jedinstveni pristup (SSO) funkcionišu onako kako je predviđeno. Na primjer, ako napadač pokušava koristiti ukradene kredecijale, da li vaš MFA sistem blokira pokušaj prijave? Sigurnosna validacija daje odgovore.
3. Validacija Patching ranjivosti
Patching je temelj cyber sigurnosti, ali nije dovoljno samo implementirati zakrpe – potrebno je osigurati da su one efektivne. Povreda podataka Equifaxa je opomena: uprkos tome što je zakrpa bila dostupna za ranjivost Apache Struts-a, kompanija je nije pravilno primijenila, što je dovelo do otkrivanja osjetljivih podataka više od 147 miliona računa.
Sigurnosna validacija podiže Patching na viši nivo verifikacijom da zakrpe nisu samo implementirane, već da su i efektivne. Na primjer, nakon što je Patching kritična ranjivost, organizacije mogu koristiti alate za sigurnosnu validaciju kako bi potvrdile da je zakrpa primijenjena na 100% njihove infrastrukture i da nijedna praznina nije ostala.
Ovaj pristup je posebno vrijedan u složenim okruženjima s hiljadama endpoint. Bez validacije, timovi mogu pretpostaviti da je zakrpa uspješno implementirano, samo da bi kasnije otkrili da nije. Sigurnosna validacija uklanja ovu nesigurnost, osiguravajući da vaša ulaganja u Patching daju željene rezultate.
Put ka preciznoj sanaciji
Jedna od najvećih prednosti sigurnosne validacije je sposobnost pružanja smjernica za sanaciju zasnovanih na dokazima. Umjesto da se usvoji pristup „patch everything“, timovi se mogu fokusirati na najkritičnije popravke na temelju stvarnog rizika od iskorištavanja i uticaja na sistem.
Na primjer, ako test sigurnosne validacije otkrije da je specifična ranjivost lako iskoristiva i može dovesti do ransomware napada, timovi mogu prioritizovati Patching te ranjivosti u odnosu na manje kritične probleme. Ova preciznost smanjuje uske grla u procesu sanacije i omogućava pravovremenu, ciljanju akciju.
No, sigurnosna validacija nije samo otkrivanje praznina – ona takođe dokazuje što funkcioniše. Znati da vaša odbrana može izdržati stvarne prijetnje mnogo je vrijednije nego pretpostavljati da hoće.
Zašto sigurnosna validacija treba biti vaš novi standard
Tradicionalne sigurnosne metrike, poput broja Patching ranjivosti ili procentualno endpoint s antivirusnim softverom, samo djelomično govore priču. Sigurnosna validacija nudi novu perspektivu mjerenjem vašeg sigurnosnog statusa temeljenog na oponašenim napadima.
Ovaj napredak od reaktivnog prema proaktivnom upravljanju sigurnošću ključan je u današnjem svijetu prijetnji koji se stalno mijenjaju. Sigurnosna validacija omogućava sigurno oponašenje stvarnih napada u stvarnim okruženjima, osiguravajući da vaše sigurnosne kontrole mogu otkriti, blokirati i reagovati na prijetnje prije nego što šteta nastane.
Izvor:Help Net Security
