76% ispitanika izjavilo je da su u posljednje dvije godine bili pogođeni incidentima krađe uređaja, pri čemu su ti incidenti češći u organizacijama s fleksibilnijim modelima rada, prema podacima kompanije Kensington.
Na primjer, istraživanje je otkrilo da je 85% organizacija koje primjenjuju fleksibilne modele rada doživjelo neki oblik krađe u posljednje dvije godine, u poređenju sa 71% organizacija čiji su zaposlenici u potpunosti prisutni na radnom mjestu.
Studija, koja je obuhvatila 1.000 IT donosioca odluka iz različitih industrija, pokazala je da su krađe uređaja dovele do značajnih finansijskih gubitaka i pada produktivnosti u organizacijama:
- 30% je prijavilo povećane troškove osiguranja zbog učestalih krađa uređaja
- 33% je bilo podvrgnuto pravnim ili regulatornim posljedicama zbog kompromitovanih podataka
- 30% je pretrpjelo direktne finansijske gubitke uslijed potrebe za zamjenom uređaja
- 32% je izvijestilo o prekidu u produktivnosti zaposlenika
Proboji podataka su se pokazali kao najveća briga, jer je 46% ispitanika izjavilo da su doživjeli proboj podataka kao direktnu posljedicu nezaštićenog uređaja. Prema izvještaju IBM Cost of a Data Breach Report 2024, prosječni globalni trošak proboja podataka iznosi 4,88 miliona američkih dolara, što je povećanje od 10% u odnosu na 2023. godinu.
U organizacijama koje su prijavile proboj podataka ili gubitak osjetljivih podataka zbog nezaštićenog uređaja, 60% nije koristilo sigurnosne brave, dok je 38% koristilo ove mjere zaštite.
Dok su proboji podataka izazvani ukradenim ili nezaštićenim uređajima (kao što su laptopi, stolni računari, tableti i vanjski diskovi) predstavljali najveću zabrinutost za visoke IT menadžere, i drugi oblici gubitka podataka su također bili predmet brige:
- 43% je izrazilo zabrinutost zbog neovlaštenog pristupa podacima kompanije putem uređaja
- 23% je zabrinuto zbog tzv. vizuelnog hakovanja (gledanje osjetljivih informacija u javnim prostorima)
- 22% se brine zbog gubitka podataka usljed nesigurnih kućnih mreža
97% ispitanika prepoznaje ključnu ulogu fizičkih sigurnosnih brava u prevenciji krađa uređaja i neovlaštenog pristupa koji često slijedi. S obzirom na to da organizacije svih veličina sve više prihvataju fleksibilne modele rada, uređaji su sve izloženiji krađi i slučajnom izlaganju, jer se radna okruženja premještaju iz kontrolisanih kancelarijskih prostora u kućne kancelarije i javne prostore.
Organizacije koje koriste sigurnosne brave imale su 37% manju vjerovatnoću da dožive proboj podataka uzrokovan nezaštićenim uređajem (38% u poređenju sa 60% kod onih koji ne koriste brave).
Na osnovu rezultata ankete, organizacije iz sektora potrošačkih usluga (65%) i javnoga/privatnog zdravstva (57%) imaju veću vjerovatnoću da dožive proboj podataka kao posljedicu nezaštićenih uređaja.
Vjerovatnoća krađe uređaja više je porasla u manjim organizacijama (100–249 zaposlenih) – 82%, u poređenju sa 69% u većim organizacijama (preko 1.000 zaposlenih), što ukazuje na relativno veći utjecaj na male organizacije koje raspolažu ograničenim resursima.
Osobe na višim pozicijama znatno češće prijavljuju da su bile pogođene krađom (87%) nego menadžeri srednjeg nivoa (67%). Vjerovatno je da su oni koji upravljaju svakodnevnim poslovanjem nedovoljno informisani o prijetnjama koje nose nezaštićeni uređaji.
84% anketiranih viših IT donosioca odluka izjavilo je da su sigurnosne brave isplativa mjera u prevenciji potencijalnih proboja podataka – te da nude značajnu vrijednost u prevenciji krađe i curenja podataka. Štaviše, 42% vjeruje da su izuzetno isplative.
Iako su fizičke sigurnosne mjere poput brava efikasne, one moraju biti dio šire strategije za suočavanje sa sigurnosnim rizicima koji dolaze uz hibridni model rada.
Izvor:Help Net Security
