Landspace cyber sigurnosti 2025. postaje sve složeniji, vođen sofisticiranim cyber prijetnjama, povećanom regulativom i tehnologijom koja se brzo razvija. U 2025. godini, organizacije će se suočiti sa izazovom zaštite osjetljivih informacija za svoje klijente, a istovremeno će nastaviti pružati besprijekorno i jednostavno korisničko iskustvo. Evo detaljnijeg pogleda na deset novih izazova i prijetnji koje će oblikovati narednu godinu.
1. Vještačka inteligencija kao oružje za hakere
Priroda vještačke inteligencije s dvostrukom namjenom stvorila je veliki rizik za organizacije jer cyber kriminalci sve više iskorištavaju moć vještačke inteligencije za izvođenje visoko sofisticiranih napada. Malver koji pokreće vještačku inteligenciju može promijeniti svoje ponašanje u realnom vremenu. To znači da može izbjeći tradicionalne metode otkrivanja i pronaći i iskoristiti ranjivosti sa neverovatnom preciznošću. Automatski alati za izviđanje omogućavaju napadačima da sakupe detaljne informacije o sistemima, zaposlenima i odbrani mete na neviđenom obimu i brzini. Upotreba vještačke inteligencije takođe smanjuje vrijeme planiranja napada.
Na primjer, phishing kampanje generisane vještačkom inteligencijom koriste naprednu obradu prirodnog jezika za izradu izuzetno ličnih i uvjerljivih e-poruka kako bi se povećale šanse za uspješno kršenje. Tehnologija Deepfake dodaje sloj složenosti dozvoljavajući napadačima da lažno predstavljaju rukovodioce ili zaposlenike sa uvjerljivim audio i video zapisima radi finansijske prevare ili štete po reputaciju.
Tradicionalni sigurnosni mehanizmi možda neće uspjeti otkriti i odgovoriti na adaptivnu i dinamičku prirodu napada vođenih vještačkom inteligencijom, ostavljajući organizacije otvorenim za značajne operativne i finansijske utjecaje. Kako bi ostale sigurne u suočavanju s prijetnjama vještačkom inteligencijom, organizacije bi trebale tražiti sigurnosna rješenja poboljšana vještačkom inteligencijom .
2. Porast ranjivosti zero-day
Ranjivost zero-day i dalje je jedna od najvećih prijetnji u cyber sigurnosti. Po definiciji, ove greške ostaju nepoznate proizvođačima softvera i široj sigurnosnoj zajednici, ostavljajući tako sisteme izloženim sve dok se ne razvije popravka. Napadači često i efikasno koriste eksploatacije zero-day, utičući čak i na velike kompanije , pa su prema tome potrebne proaktivne mjere.
Hakeri naprednih prijetnji koriste napade zero-day za postizanje ciljeva uključujući špijunažu i finansijske zločine. Organizacije bi trebalo da pokušaju da ublaže rizike kontinuiranim praćenjem i naprednim sistemima za otkrivanje putem bihevioralne identifikacije pokušaja eksploatacije. Osim otkrivanja, dijeljenje obavještajnih podataka o prijetnjama među industrijama o nastanku zero-day postalo je najvažnije za ostanak ispred protivnika. Rješavanje prijetnji zero-day zahtijeva agilnost odgovora kako bi se izbalansirala sa prevencijom kroz sigurno softversko kodiranje, zakrpe i ažuriranje.
3. Vještačka inteligencija kao okosnica moderne cyber sigurnosti
Vještačka inteligencija brzo postaje oslonac u cyber sigurnosti. Od rukovanja i obrade velikih količina podataka do otkrivanja čak i sitnih anomalija i predviđanja daljnjih prijetnji, vještačka inteligencija podiže borbu protiv cyber kriminala na nove nivoe efikasnosti. Vjerovatno je da će 2025. Vještačka inteligencija postati sastavni dio svih aspekata cyber sigurnosti, od otkrivanja prijetnji i odgovora na incidente do formulacije strategije.
Sistemi vještačke inteligencije su posebno dobri u raščlanjivanju složenih skupova podataka kako bi otkrili obrasce i prepoznali ranjivosti koje bi inače mogle ostati neprimijećene. Oni su takođe izvrsni u obavljanju rutinskih provjera, oslobađajući timove za ljudska sigurnost da se fokusiraju na teže i kreativnije sigurnosne zadatke – i uklanjaju rizik od ljudske greške ili previda u rutinskom, ručnom radu.
4. Sve veća složenost privatnosti podataka
Integracija regionalnih i lokalnih propisa o privatnosti podataka kao što su GDPR i CCPA u strategiju cyber sigurnosti više nije opcionalna. Kompanije treba da vode računa o propisima koji će postati pravno obavezujući po prvi put 2025. godine, kao što je Zakon o vještačkoj inteligenciji EU . U 2025. regulatori će nastaviti da nameću strože smjernice u vezi sa šifriranjem podataka i izvještavanjem o incidentima, uključujući i područje vještačke inteligencije, pokazujući rastuću zabrinutost zbog zloupotrebe podataka na mreži.
Neke kompanije razmatraju decentralizovane sigurnosne modele, kao što je blockchain, kako bi smanjile pojedinačne tačke kvara. Takvi sistemi nude poboljšanu transparentnost korisnicima i omogućavaju im mnogo veću kontrolu nad svojim podacima. U kombinaciji s pristupom bez povjerenja koji može obraditi zahtjeve, ove strategije pomažu u jačanju privatnosti i sigurnosti.
5. Izazovi u verifikaciji korisnika
Provjera identiteta korisnika postala je izazovnija jer pretraživači provode strožiju kontrolu privatnosti, a napadači razvijaju sofisticiranije botove. Moderni pretraživači su dizajnirani da zaštite privatnost korisnika ograničavanjem količine ličnih podataka kojima web stranice mogu pristupiti, kao što su lokacija, detalji o uređaju ili historija pregledavanja. Ovo otežava web lokacijama da utvrde je li korisnik legitiman ili maliciozan. U međuvremenu, napadači stvaraju botove koji se ponašaju kao pravi korisnici oponašajući ljudske radnje poput kucanja, klikanja ili pomicanja, što ih čini teškim za otkrivanje korištenjem standardnih sigurnosnih metoda.
Iako je vještačka inteleigencija dodala dodatni sloj složenosti verifikaciji korisnika, rješenja vođena vještačkom inteligencijom su takođe najpouzdaniji način za identifikaciju ovih botova. Ovi sistemi analiziraju ponašanje korisnika, istoriju i kontekst u realnom vremenu kako bi omogućili preduzećima da prilagode mere bezbjednosti uz minimalno ometanje legitimnih korisnika.
6. Sve veći značaj sigurnosti lanca snabdevanja
Kršenja sigurnosti lanca snabdijevanja su zaista u porastu, a napadači iskorištavaju ranjivosti u dobavljačima trećih strana kako bi se infiltrirali u veće mreže. Praćenje ovih odnosa sa trećim stranama često je nedovoljno. Većina kompanija ne poznaje sve treće strane koje rukuju njihovim podacima i ličnim podacima (PII) i gotovo sve kompanije su povezane s najmanje jednim dobavljačem treće strane koji je doživio kršenje. Ovaj nedostatak nadzora predstavlja značajne rizike, jer napadi na lanac snabdevanja mogu imati kaskadne efekte u različitim industrijama.
Nije iznenađujuće da čak i istaknute organizacije postaju žrtve napada zbog ranjivosti svojih dobavljača. Na primjer, u nedavnom napadu na Ford , napadači su iskoristili lanac nabavke kompanije da vještačko maliciozni kod u Fordove sisteme, stvarajući backdoor koji bi napadači mogli koristiti za razotkrivanje osjetljivih podataka o kupcima.
U 2025. godini, organizacije će morati dati prioritet ulaganju u rješenja koja mogu provjeriti i pratiti njihov lanac nabavke. Rešenja vođena vještačkom inteligencijom i fokusirana na transparentnost mogu pomoći u identifikaciji ranjivosti čak i u najsloženijim lancima snabdevanja. Organizacije bi takođe trebale ispitati SLA kako bi odabrali dobavljače koji sami održavaju stroge sigurnosne protokole, stvarajući tako talase poboljšane sigurnosti dalje u ekosistemu.
7. Balansiranje sigurnosti i korisničkog iskustva
Jedan od najvećih izazova u cyber sigurnosti je pronalaženje ravnoteže između čvrste sigurnosti i glatke upotrebljivosti. Previše stroge sigurnosne mjere mogu iritirati legitimne korisnike, dok slabe kontrole pozivaju loše momke unutra. U 2025. godini, kada će okruženje cyber prijetnji postati sofisticiranije nego ikada prije, kompanije će morati da upravljaju tom napetostom s još većom preciznošću.
Sistemi za upravljanje pristupom svjesni konteksta nude put naprijed. Ovi sistemi uzimaju u obzir ponašanje korisnika, lokaciju i tip uređaja kako bi doneli inteligentne odluke o kontroli pristupa zasnovane na riziku.
8. Sigurnost u cloud-u i rizici od pogrešne konfiguracije
Kako organizacije nastavljaju da pomjeraju svoje usluge prema cloud-u, pojavit će se novi rizici. Neki od najčešćih razloga za kršenje podataka imaju veze s pogrešnim konfiguracijama okruženja u cloud-u: nedostajuće kontrole pristupa, kante za skladištenje koje nisu osigurane ili neefikasna implementacija sigurnosnih politika.
Prednosti računarstva u cloud-u moraju biti izbalansirane pažljivim praćenjem i sigurnim konfiguracijama kako bi se spriječilo izlaganje osjetljivih podataka. Za to je potrebna strategija sigurnosti u cloud-u na nivou cijele organizacije: kontinuirana revizija, pravilno upravljanje identitetom i pristupom, te automatizacija alata i procesa za otkrivanje pogrešnih konfiguracija prije nego što postanu sigurnosni incidenti. Timovi će morati biti edukovani o najboljim praksama u oblasti sigurnosti u cloud-u i modelima zajedničke odgovornosti kako bi se ublažili ovi rizici.
9. Prijetnja insajderskim napadima
Očekuje se da će se insajderske prijetnje intenzivirati 2025. godine zbog kontinuiranog porasta rada na daljinu, društvenog inženjeringa zasnovanog na vještačkom inteligenciji i evoluirajuće zabrinutosti za privatnost podataka. Udaljena radna okruženja proširuju površinu napada , olakšavajući maliciozni insajderima ili nemarnim zaposlenicima da razotkriju osjetljive podatke ili kreiraju pristupne tačke za vanjske napadače.
Napadi vođeni vještačkom inteligencijom, kao što su lažno predstavljanje i uvjerljive phishing prevare, takođe će vjerovatno postati rasprostranjeniji , što otežava otkrivanje insajderskih prijetnji. Široko usvajanje vještačke inteligencije alata takođe izaziva zabrinutost zbog toga što zaposlenici nehotice dijele osjetljive podatke.
Da bi ublažile ove rizike, kompanije bi trebalo da usvoje višeslojni pristup cyber sigurnosti. Implementacija modela sigurnosti bez povjerenja , koji pretpostavljaju da nijedan entitet nije inherentno pouzdan, može pomoći u osiguranju pristupnih tačaka i smanjenju ranjivosti. Kontinuirano praćenje, napredni sistemi za otkrivanje pretnji i redovna obuka zaposlenih o prepoznavanju taktika socijalnog inženjeringa su od suštinskog značaja. Organizacije takođe moraju provoditi stroge kontrole nad korištenjem alata vještačke inteligencije kako bi osjetljive informacije bile zaštićene uz maksimalnu produktivnost.
10. Osiguravanje prednosti u decentraliziranom svijet#
Uz rubno računanje , IT infrastruktura obrađuje informacije bliže krajnjem korisniku, značajno smanjujući vrijeme kašnjenja i povećavajući sposobnost u realnom vremenu. Edge omogućava inovacije kao što su IoT, autonomna vozila i pametni gradovi – glavni trendovi za 2025.
Međutim, decentralizacija povećava sigurnosni rizik. Mnogi rubni uređaji su izvan dosega centraliziranih sigurnosnih perimetara i mogu imati slabu zaštitu, postajući tako glavna meta napadača koji pokušava iskoristiti ranjive tačke u distribuiranoj mreži.
Takva okruženja zahtijevaju zaštitu zasnovanu na višedimenzionalnom razmišljanju. Sistemi za praćenje sa vještačkom inteligencijom analiziraju podatke u realnom vremenu i podižu zastavice o sumnjivim aktivnostima prije nego što budu iskorištene. Automatizovani alati za otkrivanje pretnji i reagovanje omogućavaju organizaciji da preduzme trenutne mere na vreme i minimizira šanse za kršenje. Napredna rješenja, kao što su ona koja nude kompanije na rubu kao što je Gcore , mogu ojačati rubne uređaje sa moćnim mogućnostima enkripcije i detekcije anomalija uz očuvanje visokih performansi za legitimne korisnike.
Oblikovanje sigurne budućnosti uz Gcore
Trendovi koji oblikuju 2025. pokazuju važnost usvajanja naprednih strategija za suočavanje s prijetnjama koje se razvijaju. Od napada nultog dana i automatizovanog cyber kriminala do privatnosti podataka i rubnog računarstva, landspace cyber sigurnosti zahtjeva sve inovativnija rešenja.
Gcore Edge Security je na jedinstvenoj poziciji da pomogne preduzećima da se snađu u ovim izazovima. Koristeći vještačku inteligenciju za napredno otkrivanje prijetnji, automatiziranje procesa usklađenosti i osiguranje rubnih okruženja, Gcore osnažuje organizacije da izgrade otpornost i održe povjerenje u sve složenijem digitalnom svijetu. Kako priroda cyber prijetnji postaje sofisticiranija, proaktivna, integrirana DDoS i WAAP odbrana može pomoći vašem poslovanju da bude ispred novih prijetnji.
Izvor:The Hacker News
