More

    Meta dao rok za rješavanje zabrinutosti EU u vezi sa modelom „plati ili privoli“.

    Meta je dobila rok do 1. septembra 2024. da odgovori na zabrinutost koju je izrazila Evropska komisija u vezi sa svojim modelom oglašavanja “plati ili privoli” ili rizičnim mjerama provođenja, uključujući sankcije.

    Evropska komisija je saopštila da je Mreža za saradnju za zaštitu potrošača ( CPC ) obavijestila giganta društvenih medija da bi model usvojen za Facebook i Instagram mogao potencijalno kršiti zakone o zaštiti potrošača.

    Nova praksa je opisana kao obmanjujuća i zbunjujuća, pri čemu su vlasti izrazile zabrinutost da su potrošači mogli biti pod pritiskom da brzo biraju između plaćanja mjesečne pretplate ili pristanka da se njihovi lični podaci koriste za ciljano oglašavanje.

    To je, navodi agencija, moglo biti motivisano strahom da bi “trenutačno izgubili pristup svojim računima i mreži kontakata”.

    Meta, koja je uvela plan pretplate za korisnike Evropske unije (EU) krajem 2023. godine, naišla je na vruću vodu zbog ponude onoga što u suštini uopće nije izbor i zbog izvlačenja “naknade za privatnost” za ostvarivanje prava na zaštitu podataka.

    Prema Zakonu o digitalnim tržištima EU (DMA), kompanije u ulogama vratara moraju tražiti izričit pristanak korisnika prije nego što iskoriste njihove podatke za nuđenje usluga koje nadilaze njihovu osnovnu funkcionalnost (npr. oglašavanje) ili pružaju pristup manje personaliziranim, ali ekvivalentnim verzija platformi za one koji odbijaju da se uključe.

    “Gatekeepers ne mogu koristiti uslugu ili određene funkcionalnosti uslovljenim pristankom korisnika”, napomenula je Komisija ranije ovog mjeseca, navodeći da Metin model krši DMA.

    Komisija je dalje prozvala Metu da koristi nejasne termine i brendira uslugu kao “besplatnu” kada, u stvarnosti, tjera potrošače da pristanu na njihove podatke koji se koriste za personalizirane oglase, a da ne spominjemo da iskustvo zbunjuje tako što ih tjera da se “navigiraju kroz različite ekrani” kako bi se utvrdilo kako se njihovi podaci koriste i obrađuju u reklamne svrhe.

    Meta, međutim, smatra plaćenu verziju legitimnim poslovnim modelom i ukazao je na odluku Suda pravde Evropske unije (CJEU) prošlog jula da kompanija može ponuditi ekvivalentnu alternativnu verziju svoje usluge “za odgovarajuću naknadu ” koji se ne oslanja na prikupljanje podataka za oglase.

    S tim u vezi, ovdje valja napomenuti da se presuda odnosi na korisnike koji se prijavljuju za Meta usluge, a ne na postojeće korisnike (odakle dolaze gorepomenuti problemi povezani s promjenama modela pristanka).

    “Potrošači se ne smiju namamiti da vjeruju da će ili platiti i da im se više neće prikazivati ​​oglasi, ili dobiti uslugu besplatno, kada bi se, umjesto toga, složili da je kompanija koristila njihove lične podatke za ostvarivanje prihoda od reklama”, Didier rekao je Reynders, komesar EU za pravosuđe.

    “Trgovci moraju unaprijed i na potpuno transparentan način obavijestiti potrošače o tome kako koriste svoje lične podatke. Ovo je osnovno pravo koje ćemo štititi.”

    Razvoj događaja dolazi nekoliko dana nakon što je nigerijska Federalna komisija za konkurenciju i zaštitu potrošača (FCCPC) kaznila Metu sa 220 miliona dolara nakon što je istraga pokazala da je dijeljenje podataka kompanije na Facebooku i WhatsApp-u kršilo lokalne zakone o zaštiti potrošača, podataka i privatnosti prikupljanjem podataka korisnika bez njihovog pristanka. .

    “Meta strane će odmah i odmah zaustaviti proces dijeljenja informacija korisnika WhatsApp-a s drugim Facebook kompanijama i trećim stranama, sve do trenutka kada korisnici aktivno i dobrovoljno pristanu na svaku komponentu sloboda koje Meta strane namjeravaju koristiti u pogledu informacije subjekata podataka”, stoji u konačnoj naredbi izdanoj prošle sedmice.

    Ranije ovog maja, turski odbor za konkurenciju izrekao je kaznu od 37,20 miliona dolara protiv američkog tehnološkog giganta zbog njegovih praksi razmjene podataka na Facebooku, Instagramu, Threads-u i WhatsApp-u.

    Takođe slijedi izvještaj da je Oracle pristao platiti 115 miliona dolara za rješavanje grupne tužbe u SAD-u optužujući kompaniju za softver baze podataka i računalstvo u oblaku da narušava privatnost korisnika prikupljanjem njihovih ličnih podataka i prodajom trećim stranama.

    Google je u međuvremenu postao predmetom nove istrage koju je pokrenulo italijansko tijelo za zaštitu podataka o tome kako dobiva pristanak korisnika prije kombiniranja ličnih podataka iz različitih servisa i da li pruža adekvatne informacije da utječe na taj izbor.

    “Google može koristiti tehnike i metode za traženje pristanka, ali i za postavljanje mehanizama za samo dobijanje pristanka, što bi moglo usloviti slobodu izbora prosječnog potrošača”, navodi se u Garanteu .

    “Zaista, kupac bi bio naveden da donese komercijalnu odluku koju inače ne bi donio, pristankom na kombinaciju i unakrsno korištenje njegovih/njenih ličnih podataka među mnoštvom ponuđenih usluga.”

    Izvor:The Hacker News

    Recent Articles

    spot_img

    Related Stories