Skoro polovina mobilnih korisnika svakodnevno nailazi na mobilne prevare, a korisnici iz SAD-a i Velike Britanije su češće mete u poređenju s onima iz drugih regija, navodi Malwarebytes. Većina korisnika kaže da im je teško razlikovati prevaru od nečeg stvarnog, a vrlo mali broj se osjeća sigurnim u prepoznavanju takvih pokušaja.
Mlađe generacije, poput Gen Z i milenijalaca, najviše su izložene. Oni češće nailaze na prevare u odnosu na starije korisnike.
Nijedan kanal nije siguran
Prevare i maliciozni softver sada dolaze putem svih kanala – poziva, poruka, e-mailova pa čak i aplikacija. Korisnici u SAD-u najčešće se suočavaju s telefonskim i SMS prevarama, vjerovatno zbog blažih regulacija i percepcije da su profitabilnije mete.
50% mobilnih korisnika kaže da su bili pogođeni prevarom ili malicioznim softverom. Korisnici iz nekih regija češće prijavljuju što im se desilo, dok drugi možda ne prijavljuju, čime se prikriva puni obim problema.
Mlađi korisnici su takođe češće žrtve, vjerovatno zato što su stalno online i digitalno angažovaniji.
Generacija Z najviše pogođena prevarama iznude
74% mobilnih korisnika susrelo se s prevarama baziranim na socijalnom inženjeringu, a svaki treći je postao žrtva, što pokazuje koliko su prevaranti uspješni u iskorištavanju ljudskog povjerenja. Najčešće metode su phishing, smishing i vishing.
Skoro svaki peti korisnik postao je žrtva lažnih poziva o otmici, seksualne ucjene, deepfake sadržaja ili ransomware-a. Uspon i sve veća sofisticiranost vještačke inteligencije čine prevare iznude većom prijetnjom nego ikada ranije.
Pogodnost ispred opreza
Mobilne navike poput klikanja na linkove za praćenje pošiljki, provjeravanja cijena i dijeljenja ličnih podataka su uobičajene – ali i rizične. Mnogi sada češće klikću na linkove putem telefona nego na računarima. Gen Z i milenijalci su najskloniji da žrtvuju sigurnost radi pogodnosti.
Ljudi često daju lične podatke kako bi dobili popuste ili pristup ponudama. To može značiti dijeljenje broja telefona, slanje poruka brendovima ili instaliranje aplikacija, bez znanja gdje će njihovi podaci završiti.
90% mobilnih korisnika daje značajne lične podatke aplikacijama i web stranicama. Mnogi također koriste Google ili Facebook naloge za prijavu u nove aplikacije, što olakšava korištenje, ali povećava izloženost prevarama.
Emocionalna cijena prevara
75% žrtava prijavljuje ozbiljne emocionalne posljedice, a 46% se suočava s mentalnim poteškoćama kao što su anksioznost, depresija i gubitak povjerenja.
Neki su izloženi uznemiravanju ili ucjenama. Drugi dožive curenje privatnih informacija ili smatraju da je njihov javni imidž narušen. Mlađe žrtve posebno često navode da su emocionalno pogođene.
Jaz u zaštiti
Iako su svjesni rizika, većina korisnika ne preduzima osnovne korake za zaštitu. Manje od 1 od 5 koristi osnovne alate poput antivirusnog softvera, VPN-a ili blokatora oglasa. Mnogi se oslanjaju samo na podrazumijevane sigurnosne postavke telefona. Još manje njih redovno ažurira softver ili pravi sigurnosne kopije podataka.
Mlađi korisnici, uprkos tome što su tehnološki potkovani, najmanje vjerovatno poduzimaju ove mjere opreza.
Izvor:Help Net Security
